Kronologija i narativi

  • 1992 – 2006

    Institut Otvoreno društvo (Soros): ukupno uložio 55 milijuna dolara, od toga 6,7 za medije (Feral, Arkzin, Zarez, Revolt, Libera) i preko 7,5 milijuna za umjetnost i kulturu (osnivanje CDU-a, Multimedijalnog instituta, FACTUM-a i SCCA – kasnije Institut za suvremenu umjetnost).

  • 1997

    Donesen prvi Zakon o udrugama.

  • Prema Dei Vidović riječ je o najduljem procesu donošenja među svim tranzicijskim zemljama, sadržavao je “niz neprimjerenih odrednica kojima se dovodilo u pitanje pravo građana na slobodno udruživanje”.

  • 2000

    Prva liberalna vlada: socijaldemokratsko-liberalna koalicija (SDP, HSLS…).

  • 2001

    Revidiran Zakon o udrugama iz 1997. Izbačeno 16 neustavnih odredbi. Znatno olakšano udruživanje i osnivanje.

  • Donesen Zakon o kulturnim vijećima: pri Ministarstvu kulture osnivaju se vijeća za pojedina umjetnička područja. Osnovano i Vijeće za medijske kulture.

    Donesena preporuka da se takva Vijeća osnuju i u gradovima s više od 30.000 stanovnika.

  • Sporazum Vlade i Instituta Otvoreno društvo: Ministarstvo kulture preuzelo financiranje svih projekata iz sfere kulture koje je Institut financirao.

  • Ured za kulturu Grada Zagreba???

  • 2002

    Osnovana mreža Clubture, na nacionalnoj razini i na inicijativu Multimedijalnog instituta uz podršku Instituta Otvoreno društvo.

  • 2003

    Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva (javna mješovita zaklada) – vodeća javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u RH.

    Financira se od dijela prihoda od igara na sreću i sredstava državnoga proračuna, prihoda od vlastite djelatnosti te sudjelovanjem u programima dodjele financijskih potpora iz međunarodnih izvora i programa EU.

  • 2004

    Ministarstvo kulture započinje proces promjene Zakona o kulturnim vijećima te je pokušalo ukinuti Vijeće za medijske kulture.

  • Reakcija mreže Clubture na ovaj potez Ministarstva, organizira se protest pred Ministarstvom. Sačuvano Vijeće i preimenovano u Vijeće za nove medijske kulture.

  • Zakonska obaveza osnivanja Vijeća po djelatnostima u gradovima s više od 30.000 stanovnika (Rijeka odmah uvodi Vijeće za nove medijske kulture).

  • Hrvatska postaje službeni kandidat za EU.

  • 2005

    Manifestacija Operacija:grad

  • 2006

    Osnovan Savez udruga Operacija Grad (bivši Savez za centar za nezavisnu kulturu i mlade – SZC) “s ciljem poticanja razvoja nezavisne kulture te samoorganiziranog djelovanja mladih, a što ostvaruje organiziranjem kulturnih programa i manifestacija, javnih rasprava, edukacijskih i istraživačkih programa te izdavanjem publikacija. Svojim aktivnostima Savez okuplja organizacije i pojedince (umjetnike, kulturne djelatnike, mlade aktiviste, stručnjake i sl.).”

  • 2007

    Kreativna Europa: EU Kultura 2007 – 2013.

  • IPA za kulturu 2007 – 2013, pretpristupni fondovi.

  • Osnovana Radna skupina za hitnu razradu strategija razvoja, financiranja, predstavljanja i distribucije suvremene plesne umjetnosti u gradu Zagrebu pri UPUH-u, zagovaračko tijelo za poboljšanje radnih uvjeta u suvremenom plesu.

    Radna skupina sastavlja Cjenik autorskih naknada za plesne umjetnike, a koji će imati savjetodavnu i orijentacijsku ulogu pri donošenju odluka o financiranju plesnih projekata na natječaju Javnih potreba u kulturi grada Zagreba.

  • 2008

    UPUH izdaje Brošuru o položaju i radnim uvjetima suvremene plesne scene. Suvremena plesna umjetnost u zagrebačkom gradskom proračunu za kulturu participira s manje od 1%. UPUH organizira Odbrojavanje za ZPC.

  • HAVC (Hrvatski audiovizualni centar) – javna ustanova (sredstva iz javnog proračuna te iz dijela ukupnog godišnjeg bruto-prihoda ostvarenog obavljanjem audiovizualnih djelatnosti).

  • Program “Poduzetništvo u kulturi” pri Ministarstvu kulture RH (za samostalne umjetnike, obrte, umjetničke organizacije i d.o.o.).

  • Osnovan POGON – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade kao ustanova u kulturi utemeljena na novom modelu civilno-javnoga partnerstva. Zajednički osnovali i njime zajedno upravljaju Savez udruga Operacija Grad i Grad Zagreb.

  • Globalna ekonomska kriza.

  • 2009

    Studentski pokret – Blokada Filozofskog fakulteta.

  • Travanj

    Ekscena organizira protestnu akciju Posljednji pozdrav.

    “Danas u podne ekscena je osobno predala 5000 kovanica od 1 kune Upravi Zagrebačkog kazališta lutaka kako bi podmirila troškove najma jednodnevnog termina u ovom gradskom kazalištu korištenog za potrebe programa Udruge financiranog od strane gradskog proračuna. S obzirom da je na sastanku Radne skupine za hitnu razradu strategija razvoja, financiranja, predstavljanja i distribucije suvremene plesne umjetnosti u gradu Zagrebu pri Udruzi plesnih umjetnika Hrvatske s predstavnicima gradske vlasti, održanom u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport u proljeće 2008., postignut dogovor kojim se zaključuje da suvremena plesna scena neće plaćati termine gradskih kazališta i centara za kulturu, te s obzirom da neka gradska kazališta i dalje naplaćuju usluge najma, a gradske vlasti jos uvijek nisu izdale službenu potvrdu postignutog dogovora, s današnjim danom eksceni je prijetila ovrha. Kako bismo ukazali na sramotan odnos gradskih vlasti, ali i imenovanog gradskog kazališta, spram postignutog dogovora, odlučili smo podmiriti dugovanje u „kovanicama“.”

  • Listopad

    Otvoren Zagrebački plesni centar.

  • 2010

    Veljača

    Suvremena plesna scena zauzima
    Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport!

    “Akciju Protest – provedimo dan u Gradskom uredu za kulturu! organiziraju članovi strukovnih udruga Udruge plesnih umjetnika Hrvatske i Udruge profesionalnih plesnih umjetnika «PULS». Protestnim zauzimanjem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport na jedan dan, suvremena plesna scena reagira na ovogodišnje rezultate natječaja Javnih potreba u kulturi grada Zagreba, iskazujući nezadovoljstvo tretmanom plesne djelatnosti od strane gradskih tijela odlučivanja, te šalje upozorenje Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i šport da ukoliko se dosadašnji tretman nastavi suvremena plesna djelatnost neće opstati dočekati rezultate natječaja za 2011. godinu.”

  • Ožujak

    Sječa nezavisne kulture, presica povodom drastičnog rezanja sredstava za nezavisnu kulturu u Zagrebu.

    “Naime, teretom krize je najviše opterećena nezavisna scena koja i inače radi u znatno nepovoljnijim uvjetima. Dok gradske ustanove snose recesijski teret sa samo 3,5% smanjenja sredstava, svi ostali (različite udruge, društva i druge institucije) moraju se odreći čak 26,6 % sredstava. Takav raspored sredstava dovodi nezavisne, koji su i do sada radili u teškim uvjetima, u još nepovljniji položaj naspram javnih ustanova: 12% naprema 88%! Ovime je još više produbljen temeljni problem kulturnog sustava, a taj je da se većina sredstava troši na održavanje hladnog pogona. Tako je udio troška hladnog pogona sa dosadašnjih 69% porastao na 74%, odnosno u 2010. na to se troši čak 3,2 puta više nego na sve kulturne programe u Zagrebu. Također, i unutar rasporeda programskih sredstava uočava se trend podržavanja reprezentativnih manifestacija na uštrb umjetničke produkcije, a lako je uočiti i da se neki uspješni programi ove godine značajno režu ili im čak uopće nisu dodijeljena sredstva. Pri tom, očito je, ne postoji nikakav sustav jasnih kriterija, a nadležni gradski ured zanemaruje preporuke kulturnih vijeća koje je sam imenovao.

    Stoga su institucijama grada Zagreba upućeni sljedeći zahtijevi:

    1. Zahtijevamo da na svojoj idućoj sjednici Skupština Grada raspravi ovaj problem, i zajedno sa drugim tijelima gradske uprave, ravnomjernije rasporedi teret krize, odnosno da iznađe sredstva kojima će ublažiti udar na nezavisnu scenu.
    2. Zahtijevamo da Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport objavi ocjene pojedinih kulturnih vijeća i to u formatu koji se može analizirati (Open Office Spreadsheet ili Excel) te da objavi obrazloženja za donošenje odluka o financiranju pojedinih programa koje nisu u skladu s preporukama vijeća.
    3. Zahtijevamo da Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport jednoznačno informira javnost o tzv. zadanostima proračuna i obavezama, uz objašnjenje iz kojih zakonskih okvira, ugovora i gradskih odluka one proizlaze.”

  • 2011

    Zaklada “Kultura nova” – prva javna zaklada u sektoru kulture u Hrvatskoj koju je osnovala država. S osnovnim ciljem promicanja razvoja civilnoga društva u RH na području suvremene kulture i umjetnosti. Zaklada se financira iz dijela prihoda od igara na sreću i nagradnih igara te iz osnovne imovine, prihoda od osnovne imovine, donacija i ostalih prihoda sukladno zakonu.

  • Veljača

    Pokretanje Inicijative Za kulturu! povodom smanjenja proračuna za kulturu i medije.

    “Objavljen je prijedlog proračuna Grada Zagreba za 2011. U njemu se može vidjeti izražena promjena s obzirom na zadnji rebalans za 2010. No puno je zanimljivije usporediti ovaj proračun sa onim iz 2009. jer se samo na taj način može dobiti puna slika. Naime, proračun za 2010. je mijenjan u 3 navrata tokom godine te je usporedba s njim nerealna. Ukupni planirani rashodi Grada Zagreba smanjeni su za 890 milijuna, što je smanjenje za 11,6%. Smanjenje ulaganja u kulturu i mlade (što nas ovdje zanima) nisu ni blizu razini ukupnog smanjenja. Ona su mnogo veća.

    Program djelovanja za mlade je tako ukupno smanjen za 31,3% (nešto preko milijun kuna), čime se bitno smanjuju sredstva za programe udruga mladih i za mlade te za neformalnu edukaciju. I to gotovo istvoremeno kada Grad Zagreb proklamira svoju iznimnu zabrinutost za mlade i osobito nasilje među mladima. Zanimljivo je da su sredstva za gradsku kulturnu ustanovu koja servisira programe nezavisne kulture i mladih, POGON-u umanjena za 289.000,00 kn (inače radi se o sredstvima koja su neusporediva s onim sredstvima kojima inače raspolažu gradske ustanove u kulturi), a da se od 2011. uvodi zasebna pozicija za svima nam prevažne Zagrebačke mažoretkinje i to u iznosu od 285.000,00 kn (o tome da iste mažoretkinje nemaju nikakve veze s programom djelovanja za mlade, ne treba posebno govoriti).

    Djelatnost kulture ukupno je umanjena za 33,5% (oko 80 milijuna), pri čemu su javne ustanove nastradale sa 6,15%. Nadalje, ukupno umanjene i na javnim ustanovama prebija se prije svega na programima (26%) i 37,25% na opremanju (u što spada i nabava knjiga i muzejske građe npr.). Plaće, održavanje prostora i ostalo što spada u tzv. zadati hladni pogon gotovo da i nisu dirane (ukupno umanjenje je 2,35% pri čemu se najviše štedi na božičnicama i drugim darovima).

    Je li potrebno reći da je tzv. nezavisna produkcija najviše stradala? Gotovo svo programsko financiranje – a tu spada i nezavisna kultura u užem smislu, različite manifestacije i festivali, pa i poneki program gradskih ustanova – opasno je ugorženo. Nominalno, na kulturnim progamima se štedi oko 31,5 milijuna, što predstavlja smanjenje od 36,3%. Uzme li se u obzir dug koji će se proizvesti zbog ovogodišnjeg rebalansa u iznosu cca. 6,5 milijuna, lako je prognozirati da će realno smanjenje sredstava za kulturne programe iznositi gotovo 50 milijuna (43,68%). Praktično to znači da polovice kulturnih događanja jednostavno neće biti! Istovremeno, dvije zagrebačke degenije, Hrvatsko narodno kazalište i Zagrebfilm ostaju zaštićene. HNK i dalje bez trunke brige može računati na svojih više od 45 milijuna kuna, a Zagrebfilm (koji je kao neuspješno profitno poduzeće pred 2-3 godine pretvoren u neprofitnu ustanovu) će morati nekako preživjeti sa 10 tisuća kuna manja. Ove dvije degenije Grad Zagreb koštaju gotovo kao cijela nezavisna produkcija zajedno – 90% ukupnog planiranog proračuna za nezavisne programe!

    I za kraj, tzv. kapitalna ulaganja u kulturu su smanjena za čak 87,21%, pri čemu i taj plan treba uzeti s velikim oprezom, jer često se tu navode razni projkti koji se nikada ne ostavruju. Samo neka nam netko kaže da je to zato što je završen MSU. Jer završena je i arena, a proračun za izgradnju sportiskih objekata ipak raste i to za 64, 4%. A spmenici kulture padaju preko 30%. Vjerojatno će to Grad riješiti naprosto tako što će poskidati zaštite sa spomenika kulture. Ne bi im bilo prvi put. Činili su to za različite potrebe i interese.”

  • 2012

    Iz Proračuna Grada Zagreba nestaje 11 milijuna kuna koji su bili predviđeni za nezavisnu produkciju u Programu javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.

  • Ožujak

    Savez udruga Operacija Grad izdaje priopćenje i presicu povodom Programa javnih potreba u kulturi Grada Zagreba.

    “Program javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2012. objavljen je prije tjedan dana iako su odluke kulturnih vijeća, kao i gradski proračun doneseni još krajem 2011. godine. Tim Programom za nezavisnu produkciju osigurano je 44.438.000,00 kuna, čak 11.086.100,00 manje od iznosa predviđenog Proračunom Grada Zagreba. Dakle, Gradski ured za kulturu, obrazovanje i sport nije proveo odluku Gradske skupštine.

    Istovremeno, usprkos velikom smanjenju sredstava za nezavisnu produkciju, produkcije Gradskog kazališta Komedija ostvarile su povećanje od gotovo 70% po pojedinoj predstavi u odnosu na prethodnu godinu (3.000.000 kuna za tri predstave, u odnosu na isti iznos za pet predstava 2011.). Ovo se događa baš u trenutku kad gradsku kulturu vodi čovjek koji je do prekjučer radio u tom kazalištu

    Očigledno je posljednja tri mjeseca Gradski ured iskoristio za uštimavanje odluka kulturnih vijeća. Na to upućuje i činjenica kako ovogodišnja razrada Programa javnih potreba u kulturi ne sadrži čak ni šturo, do sad uobičajeno administrativno objašnjenje okvira financiranja programa.

    Programom javnih potreba u kulturi Grad Zagreb je pokazao kako nije spreman za ulazak u Europsku uniju. Tako, na primjer, samo organizacije okupljene u Savezu udruga Operacija grad u ovoj godini iz europskih fondova mogu povući preko 450.000 eura investicija. Kako bi se te investicije mogle realizirati, potrebno je osigurati sredstva iz lokalnog proračuna u ukupnom iznosu manjem od cijene jedne predstave GK Komedija (oko 100.000 eura). No Grad Zagreb je osigurao oko 16.000 eura, čime se izravno onemogućuje inozemne investicije u kulturu i prisiljava te organizacije na kršenje partnerskih ugovora i izlazak iz europskih projekata. Ako Grad ostane pri svojim odlukama, zagrebačkoj kulturi bit će uništen kredibilitet na europskoj sceni pa inozemni partneri više neće htjeti surađivati s našim organizacijama.

    Premda formalno ne postoji kulturna strategija Grada Zagreba, iz Programa javnih potreba u kulturi mogu se iščitati ciljevi gradske kulturne politike. Ona kontinuirano uništava brojne projekte i organizacije koje se profesionalno i ozbiljno bave suvremenom kulturom i umjetošću, a istovremeno promiče vašarske zabave i kvazitradicionalne manifestacije. Konačno, ključ za razumijevanje netransparentne kulturne politike Grada Zagreba je mreža klijentelističkih odnosa koja se ovim Programom potvrđuje.

    Zahtijevamo:

    1. Očitovanje Gradskog ureda o tome koje osobe i po kojim kriterijima su donijele završne odluke o Programu.
    2. Hitnu korekciju Programa javnih potreba najkasnije do kraja ožujka 2012., tako da se rasporede ukupna Proračunom predviđena sredstva i riješe navedeni problemi.
    3. Očitovanje Gradske skupštine o Programu javnih potreba i njegovim katastrofalnim posljedicama za kulturu grada Zagreba.”

  • 2013

    Republika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije.

  • 2014

    Kreativna Europa: Kultura 2014 – 2020.

  • 2015

    Ultra-konzervativno krilo HDZ-a dobiva izbore: Hasanbegović ministar kulture.

  • 2016

    Autonomija plesu! kao reakcija plesne zajednice na odluku gradonačelnika Zagreba Milana Bandića kojom se ukida središnje mjesto za suvremenu plesnu umjetnost u Zagrebu, a prostor dodjeljuje Zagrebačkom kazalištu mladih. Spornom odlukom gradonačelnik ukida jedino mjesto u Republici Hrvatskoj koje svojim prostornim i produkcijskim kapacitetima pruža podršku plesnoj sceni.

  • Plenum Zagrebačkog plesnog centra.

  • Svibanj

    40. sjednica Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Bandić odgovara zastupnici Silvi Žele:

    “Ja ću od idućeg tjedna upisati plesni tečaj. Ja nisam neki John Travolta, ali nakon ove vaše zaštite plesa u zgradi u kojoj sam bio jedno trideset puta dok se radila…i sjećam se da su napravili tamo prekrasan objekt. I nemojte vrijeđati, Histrioni su institucija. Plesni centar je institucija. Ali nemojte podcjenjivati Snježanu Abramović, uvaženu ravnateljicu ZKM-a koja je po defaultu plesačica. Inače, diplomirani inženjer graditeljstva. Žena zmaj! Pozitivni. Pleše najbolje u gradu. I ona je tražila da to dođe pod okrilje ZKM-a. Da pomogne…Ja se vodim principom pravednosti i korektnosti. Da li to nekome u šešir ili iz šešira. Ma fućka mi se! Ja znam da je to dobro. Da to zajedno funkcionira u ZMK-u.

    Informirajte se prije nego idete prozivati gradonačelnika da zaštitim ples. Idući tjedan ja idem kod Sneki na tečaj. Inače sam plesao, učila me english valcer I bečki valcer…koincidencija, baš Sneki Abramović. Prije 15 godina. Da izgledam kao da sam rođen u Beču, da plešem s Häuplom (gradonačelnik Beča), ako se sjećate, 2001…Nisam dodirivao tlo. Rekli bi moji zemljaci zvrk hanuma. Balerina. Plesao sam ko balerina na Zrinjevcu. I molim vas, pustite da vratim dijete materi. Neka ljudi rade.

    Ali ja vas molim nemojte me svađat s plesačima. To što ja ne znam plesat kao oni, ne znači da ih ja podcjenjujem. Nego ih cijenim da ću upisati da naučim. Ja hoću se identificirati s njima i nešto naučiti, a vi meni govorite da ih ja podcjenjujem. Pa nemojte to radit. Znate li vi koliko ću ja znoja prosut? Dok naučim. Više nego moja 33 kruga na Bužanovoj.

    Molim vas. Odgovorno tvrdim: ni jednom plesaču u plesnoj sceni neće se dogoditi ništa…Ako mislite da ću ja promijeniti odluku zbog toga, da ste vi to negdje u kafiću ili kod njih, s dvije plesačice, dogovorili da mene dignete u zrak u Skupštini, da ja promijenim odluku, neće proći. Neće proći.”

  • 2017

    Europski socijalni fond: Ministarstvo kulture, kao Posredničko tijelo razine 1 u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014 – 2020 otvara prvi natječaj “Umjetnost i kultura za mlade” (Ukupni iznos sredstava u okviru Poziva: 18.000.000,00. Udio financiranja po pojedinom projektu iznosi 100%, od čega je 85% osigurano iz sredstava Europskog socijalnog fonda, dok obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15% osigurava Ministarstvo kulture iz Državnog proračuna Republike Hrvatske).

    Opći cilj poziva Umjetnost i kultura za mlade je bolja socijalna uključenost mladih u RH, posebno mladih u nepovoljnom položaju, kroz veće sudjelovanje u kulturnim i umjetničkim aktivnostima i sadržajima, a specifični ciljevi su razvijanje socijalnih i kreativnih vještina i znanja koja doprinose socijalnom uključivanju mladih, posebno mladih u nepovoljnom položaju, sprečavanju njihovog ulaska u NEET skupinu te antisocijalnog ponašanja te poboljšanje pristupa mladih, posebno mladih u nepovoljnom položaju, kulturnim i umjetničkim sadržajima i aktivnostima.

  • Siječanj

    Proglašen bojkot Zagrebačkog plesnog centra u trajanju od 90 dana.

  • Selma Banich i Nina Gojić u suradnji s Tajanom Josimović i udrugom Prostor Plus provode umjetničko istraživanje Kako žive umjetnice? u Rijeci i okolici. Opsežna analiza stanja ženskog rada u kulturi temeljena na provedenom istraživanju koje je obuhvatilo gotovo sve segmente javnog i privatnog života ispitanica objavljena je u istoimenoj publikaciji 2018.

    “Provedeno istraživanje pokazuje da za 83% ispitanica primanja u struci ili mirovina nisu dovoljni za podmirivanje realnih životnih potreba, da su mjesečni prihodi od kulturnog ili pedagoškog rada za čak 55% ispitanica manji od hrvatskog prosjeka, a za 34,8% ispitanica i od hrvatskog minimalca te da preko 68% ispitanica koje su majke smatra da primanja od umjetničkog odnosno pedagoškog rada nisu(ili većinom nisu) dovoljna za uzdržavanje djece. Zatim, dapreko 61% ispitanica nema trajno riješeno stambeno pitanje, da jeza 80% ispitanica stambeni prostorponekad ili uvijek ujedno i njihov radni prostor te da velika većina ispitanica, uključujući i zaposlene umjetnice, ulaže vlastite resurse u svoju umjetničku i/ili pedagošku praksu. To uključuje vlastiti novac za produkciju radova i troškove stručnog usavršavanja, radnu odjeću, obuću i opremu, knjige, kostime, informatičku opremu i opremu za snimanje slike i zvuka, vlastite instrumente, prostorne resurse, osobna vozila i drugo. Nadalje, 48% ispitanica susrelo se s nekim oblikom diskriminacije na radnom mjestu i izvan njega (većina ispitanica bile su diskriminirane na osnovi spola i rodnog identiteta, a jedan dio na osnovi rase, etničke pripadnosti i kao pripadnice nacionalne manjine), čak 36,8% ispitanica bilo je izloženo mobbingu na radnom mjestu (pritom se etička povjerenstva, strukovne udruge i sindikati nisu pokazali kao efikasni saveznici u pružanju potrebne podrške), a preko 25% ispitanica je za isti posao plaćeno manjeod svojih muških kolega (pritom su podaci o honorarima često nedostupni i netransparentni pa je stoga otežano reagirati na rodno uvjetovane razlike u plaćama).”

  • Autonomija plesu 007 – 017, istraživačko-publicistički projekt Udruge plesnih umjetnika Hrvatske kojim se sagledava suvremena plesna umjetnost protekle dekade kroz prizmu povijesti odozdo, s jedne, i komparativnu analizu stanja i sistemskih uvjeta za rad s druge strane.

    “Kao provoditeljice istraživanja u stalnom kontaktu s članovima zajednice u protekloj godini, možemo zaključiti da paralelno sa značajnim povećanjem aktivnih umjetnika i umjetničkih organizacija na sceni, diverzificiranjem izvora financiranja i institucionalizacijom edukacije u suvremenom plesu, dolazi i do raslojavanja zajednice i gubitka interesa za političku homogenizaciju. Izraženi individualizam, kompetitivnost i gubitak interesa za doista komunalne prakse rezultat su mnogobrojnih sistemskih uzroka i upravljanja zajednicom odozgo (natječaji, infrastrukturalni resursi koje koristimo, ali kojima ne upravljamo, poslovni kontakti i njihovo premrežavanje unutar „umjetničkog tržišta“, itd.).

    Iako danas možemo, barem nominalno, govoriti o profesionalizaciji polja koje se percipira kao potvrda razvojnog trenda, službena kulturna politika nastavlja diktirati daljnju birokratizaciju umjetničkog rada, jačanje administrativne tehnokracije i nacionalne kulturne reprezentacije što automatski ne donosi i poboljšanje uvjeta za rad te bolji status umjetničke proizvodnje unutar sustava.

    Mogućnost stalnog zapošljavanja unutar edukacijskog sustava, mogućnost visokog obrazovanja u zemlji ili pristup EU projektima predstavljaju pomake u institucionalizaciji umjetničke i/ili pedagoške prakse u protekloj dekadi. Istovremeno, institucionalizacija bez socijalne zaštite umjetnika te njege samog umjetničkog rada, kreacije ili izvedbe rijetko se sistemski oslovljava. Takva politika dovodi do daljnjeg raslojavanja zajednice, prekarizacije umjetničkog rada i (samo)eksploatacije umjetnika. Otvorenim pitanjem ostaje kakav učinak na širu društvenu zajednicu se u takvim okolnostima očekuje, a kakav možemo proizvesti?”

  • 2018

    Program “Poduzetništvo u kulturi” pri Ministarstvu kulture RH mijenja naziv u “Poduzetništvo u kulturi i kreativnim industrijama”.

  • Ministarstvo kulture RH najavilo objavu nacrta prijedloga Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti za sredinu lipnja 2018.

  • Grupa status.

    Potaknuti razgovorima koji se na temu novog Zakona o umjetničkoj djelatnosti vode unutar pojednih strukovnih udruga i umjetničkih krugova, grupa umjetnika/ca i radnika/ca u kulturi pokreće Istraživanje o statusu (samostalnih) umjetnika/ca i radnika/ca u kulturi. Istraživanje se provodilo kroz Upitnik o statusu i primanjima umjetnika/ca i radnika/ca u kulturi, a statistički podaci iz analize upitnika koristili u komentarima na nacrt prijedloga zakona.

    Upitnik je ispunilo 185 ispitanika/ca od kojih su njih 69,73% honoraraci – dokazuje tezu da većina umjetnika živi od honorarnog rada, 86,5% su članovi/ce neke strukovne udruge, a status samostalnog umjetnika ima tek njih 26,5%. 62,7% ispitanika/ca zarađuje manje od prosječne neto plaće za 2018. (do 70.000kn neto), od kojih njih čak 41,62% zarađuje manje od minimalne neto plaće za 2018. (do 30.000kn neto) – preko 50% u plesu, vizualnim umjetnostima, dizajnu i književnosti (glazba premali uzorak).

  • 2019

    Inicijativa Dosta je rezova!

    Široka fronta kulturnih radnica/ka i umjetnica/ka istupa u obranu javno financirane kulture te organizira protest pred Ministarstvom kulture RH.

  • 2020

    RIJEKA 2020 – Europska prijestolnica kulture.

  • Platforma za radne uvjete u kulturi Za KRUH.

  • Ožujak

    Ministarstvo kulture RH donosi prve mjere za kulturni sektor uslijed pandemije koronavirusa.

    “Uslijed pandemije Ministarstvo je donijelo niz mjera za potporu sektoru kulture, a u okviru prvog rebalansa osigurano je 48 milijuna kuna za Krizni fond za potporu kulturnom i medijskom sektoru te 35 milijuna kuna za provedbu poziva na dostavu projektnih prijedloga Umjetnost i kultura online koji se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda.

    Ministarstvo je početkom ožujka krenulo s razradom i usvajanjem mjera s ciljem što učinkovitijeg odgovora na krizu te zaštite kulturnih vrijednosti, odnosno svih dionika koji djeluju i stvaraju u kulturi. Ministarstvo je mjerama za potporu kulturnom i kreativnom sektoru obuhvatilo sve umjetnike i kulturne djelatnike koji su izgubili mogućnost svojega djelovanja, čiji je društveni i ekonomski status u temeljima ugrožen.”

  • “Neugodno mi je prijaviti se za potporu samostalnim umjetnicima koju je Ministarstvo kulture kao mjeru donijelo u travnju, ali nemam izbora. Smiješno je da misle da su mjere dobre samo zato što se ljudi prijavljuju. Mnogi od nas nemaju izbora.”

  • Ministarstvo kulture mijenja naziv u: Ministarstvo kulture i medija RH.